Za uređivanje fotografija postoji jedno izuzetno pomagalo koje se zove slojevi ili Layers. Za mnoštvo efekata koje vidimo svaki dan na fotografijama zaslužni su upravo slojevi. Slojevi omogućuju miješanja identičnih ili različitih fotografija na mnogo načina. Slojevima možemo raditi i mnoge klasične tehnike spašavanja preeksponiranih ili podeksponiranih fotografija. Slojevi su nezaobilazno pomagalo pri montažama i dizajnerskim zahvatima na fotografijama.
Slojevi nam omogućuju rad na bilo kojem elementu slike bez utjecanja na druge elemente. Slojevi su kao listovi prozirne acetatne folije koji se polažu jedni preko drugih. Završni rezultat rada sa slojevima može biti korigirana fotografija (kao što se to nekada radilo kada su se dijapozitivi ili negativi kopirali, stavljali jedan na drugoga, čime su se otklanjale greške u ekspoziciji) ili foto-montaža kojom se kreiraju vizualni efekti. Mogućnosti manipulacija su neograničene. Broj slojeva nije limitiran i ovisi o snazi računala s kojim radite. Broj slojeva treba držati na minimumu, jer svaki sloj povećava veličinu datoteke i usporava rad računala.
Kada imamo više slojeva dobra navika je odmah im davati smislena imena. Postavke slojeva se mogu mijenjati na panelima za slojeve.
Možete po želji kreirati sadržaj svakog sloja, mijenjati njegov položaj u grupi i njegovu prozirnost, možete podešavati svijetlinu, kontrast, zasićenje boja, oštrinu i još niz drugih parametara svakog pojedinog sloja neovisno o parametrima bilo kojeg sloja. Možete određivati vidljivost sloja i način miješanja (način na koji slojevi djeluju jedni na druge) i to mijenjati kad god poželita, a da u isto vrijeme kao prvi sloj stoji netaknuta fotografija s kojom je sve započelo. Želite li zadržati mogućnost popravljanja i mijenjanja parametara i postavki, datoteku koja ima više slojeva “zapamtite u pamet” računala u osnovnom formatu koji je specifičan u svakom programu za obradu (Photoshop: *.psd; Gimp: *.xcf. i sl.). JPG format ne bilježi slojeve, a ni prozirnost slojeva.
Slojevinma se mogu kreirati montaže kod kojih se mogu savršeno prikriti različiti izvori podataka.
Za početak ćemo pogledati kako se kreiraju novi slojevi i kako se miješaju za postizanje različitih efekata.
Kreiranje novog sloja i načini miješanja
Kada se otvori fotografija u nekom od programa za obradu pojavljuje se jedan jedini sloj koji se zove pozadina (background). U Photoshopu se sloj background ne može pomicati, nije proziran i na njega se ne mogu primjenjivati efekti. U Gimpu sloj background također nije proziran, ali se može pomicati i na njega se mogu primjeniti efekti. Da bi se sve to ipak moglo i u Photoshopu potrebno je taj sloj duplicirati. Novi sloj koji je identičan prethodnom kreirate pritiskom na Ctrl+J (Photoshop) ili Shift+Ctrl+D (Gimp) ili Layer>Duplicate Layer. Čisti novi sloj kreira se s Shift+Ctrl+N. Potvrdite izbor i novi sloj je kreiran iznad starog. Slojevi se mogu umetati i iz clipboarda. U Photoshopu Ctrl+V, a u Gimpu Edit>Paste As>New Layer. Slojevi se aktiviraju klikom na traku sloja i mogu se vući gore-dolje po želji, čime se mijenja poredak slojeva (poredak je važan prilikom miješanja).
Vidljivost sloja određuje se klikom na ikonu oka. Nevidljivi sloj se ne može nijenjati, pa je dobro na početku napraviti duplikat Background sloja i isključiti vidljiivost. U Photoshopu se slojevi mogu zaključati i tako sačuvati od neželjenih promjena. Načini miješanja se aktiviraju klikom na trokutić i primjenjuju se na sloju ispod aktivnog sloja.
Pravu snagu slojevi pokazuju pri načinima miješanja. Svaki sloj može imati svoj način miješanja sa slojem ispod. Načini miješanja se odvijaju prema formulama i koriste se za specifične namjene, no to nije razlog da se odreknemo potpune slobode eksperimentiranja. Stupanj miješanja se može mijenjati klizačem Opacity (određuje prozirnost sloja).
Prvi po redu je način Normal. Kao što mu samo ime govori to je normalan način miješanja u kojemu su slojevi ravnopravni i gornji u potpunosti prekriva donji, osim ako je neprozirnost gornjeg manja od 100%.
Multiply način množi piksele oba sloja i dijeli ih s 255. Potamnjuje sliku. Koristi se kod preeksponiranih ili presvijetlih fotografija. Crno ostaje crno, bijelo ne mijenja ništa. Položaj sloja nije bitan.
Divide množi vrijednosti donjeg sloja s 255 i to dijeli s vrijednostima gornjeg sloja. Ono što je svijetlije obično “izgori”.
Screen uzima svijetlije piksele. Koristimo ga pri podeksponiranim fotografijama. Crno ne mijenja ništa. Položaj slojeva nije bitan.
Overlay način potamnjuje sliku nešto blaže nego Multiply. Pojačava kontrast, naglašava detalje. Sve što je tamnije od 128. nivoa potamnjuje donji sloj, a sve što je svijetlije od 128. nivoa posvijetljuje donji sloj. Srednji ton (128) nema učinka.
Dodge je stara tehnika zasjenjivanja sjena kod izrade pozitiva iz negativa u tamnoj komori. Posvijetljuje, no neke boje mogu biti prikazane u negativu, pa se koristi više kod crno-bijele fotografije i alata za bojanje.
Burn je stara tehnika dosvjetljavanja svijetlih dijelova kod izrade pozitiva iz negativa u tamnoj komori. Potamnjuje, vadi detalje iz svijetlih dijelova. Dobre rezultate daje kod crno-bijele fotografije i alata za bojanje.
Hard Light potamnjuje sve što je tamnije od 128. nivoa, a posvijetljuje sve što je svijetlije od 128. nivoa. Daje svijetle boje i oštrije rubove. Koristi se kod brze izrade maski.
Soft Light nije u srodstvu s Hard Light. Slične efekte daje kao Overlay. Rubovi su mekši. Nivo 128 nema utjecaja na donji sloj. Koristi se kod izoštravanja s emboss i high pass filterom.
Difference izvrće elemente. Rezultat je uvijek čudan bez obzira kako dobro izgledali slojevi.
Addition zbraja vrijednosti nivoa i ako je zbroj veći od 255 izjednačuje ga s 255.
Subtract oduzima vrijednosti nivoa. Ako je rezultat negativan broj izjednačuje ga s nulom.
Darken only potamnjuje. Uspoređuje vrijednosti slojeva i uzima tamniju. Crno daje crno, a bijelo nema efekta.
Lighten only posvijetljuje. Uspoređuje vrijednosti slojeva i uzima svijetlije. Crno nema efekta, a bijelo daje bijelo.
Hue uzima nijansu boje od gornjeg sloja, a zasićenje i svjetlinu od donjeg sloja. Koristi se za promjenu boja (crvene oči, automobili na sivoj pozadini…). Neutralna pozadina ne mijenja boju.
Saturation uzima zasićenje boje od gornjeg sloja, a nijansu i svjetlinu od donjeg nivoa. Korisno kod reguliranja zasićenja na fotografijama cvijeća.
Color uzima nijansu i zasićenje boje od gornjeg sloja, a svjetlinu od donjeg nivoa. Koristi se za promjenu boja (crvene oči). Neutralna pozadina mijenja boju u skladu sa svijetlinom.
Value ili Luminosity uzima svijetlinu od gornjeg sloja, a zasićenje i nijansu boje od donjeg nivoa. Može se koristiti za otkrivanje detalja u tamnim i svijetlim dijelovima bez da se naglašava zasićenje boje.
Ovo nisu svi načini miješanja slojeva. Ovo su načini koji su zajednički većini programa za uređivanje fotografija. O njihovoj primjeni biti će još puno riječi. Ovo je samo poticaj za daljnje istraživanje.
o
(nastavlja se)
