Ova reportaža dolazi nam iz tople Valencije. Naš čitatelj Dražen Priganica ima sreću da tamo živi, pa je odlučio s nama podijeliti doživljaje tog kraja. Ako promišljate kamo na godišnji odmor razmislite i Valenciji.
Panoramski pogled na dolinu naranči između Olive i Gandije
Nakon nekoliko godina života u Irskoj, odlučio sam zajedno sa suprugom, koja je tamo provela cijeli svoj život, da si ispunimo san o preseljenju u toplije krajeve. U Irskoj zbog dosadnih kiša većinu godine primoran provoditi slobodno vrijeme u zatvorenim prostorima, sunce dolazi rijetko i ne ostaje dugo što nekom tko voli mediteransku klimu brzo dojadi. Prvi izbor je bila Španjolska i nakon što smo je proputovali uzduž cijele mediteranske obale, odabir je pao na Costu Azahar koja se nalazi između Costa Brave na sjeveru i Costa Blance na jugu, točnije na gradić Oliva na samom jugu pokrajine pokrajine La Safor u Valenciji.
Ovdje smo pronašli lijepe 15 km duge pješčane plaže (plava zastava za čistoću) koje nisu uništene masovnim turizmom, sačuvan stari dio grada sa srednjovjekovnom arhitekturom, izvrsne uvjete za djecu, prihvatljive cijene nekretnina, prekrasnu prirodu i planine te blizinu dva velika grada s odličnim avionskim, brodskim te cestovnim vezama (Valencija 70km i Alicante 110km). Oliva ima van sezone 35.000 stanovnika, a 7km udaljena Gandia koja je upravno središte pokrajine 72.000. No za razliku od Gandie koja je prepuna hotela i noćnih klubova tako da im ljeti stanovništvo naraste za 50.000, Oliva ima samo jedan turistički hotel sa 5 zvjezdica i golf terenom van grada, a uz plažu su samo vikendice, marina i dva manja kampinga koji su puni Španjolaca iz unutrašnjosti, uglavnom Madrida. Razlika u popunjenosti plaže je očita kad pogledate fotke.
Playa Gandia ? plaža za one koji vole društvo
Oliva je rijetka oaza polupraznih plaža u Španjolskoj (sezona kupanja je od sredine travnja do kraja listopada ), odlična za sve koji su željni mirnog odmora uz more, a za sve ostale tu su 10 minuta udaljeni Gandia na sjeveru i Denia na jugu sa bogatom turističkom ponudom tijekom cijele godine. Pronašli smo idealnu, 600 godina staru kuću u najstarijoj ulici u gradu (Raval) te shvatili da su domaćini “čudni” jer više vole živjeti u novoizgrađenim stanovima nego u tradicionalnim kućama. Više od polovice susjeda u našoj ulici su stranci ? umirovljenici (Englezi, Nijemci, Francuzi i Talijani).
Kratka povijest od srednjeg vijeka dalje: 500 godišnja muslimanska vladavina u pokrajini je prekinuta osvajačkim pohodom kršćanskog kralja Jaumea I. i padom velike utvrde Bairen kod Gandie 1239. godine. Sve do velikih osvajačkih pohoda aragonsko-katalonskih kraljeva pokrajine La Safor te Marina ostaju južne granice kršćanskog svijeta na istoku Iberijskog poluotoka.
Oliva ? Portal djevice Marije, ostatak zidina i jedan od srednjovjekovnih ulaza u zastićeni dio grada (Villa). U pozadini se vidi zvonik crkve Santa Maria
Muslimansko stanovništvo je nakon kršćanskog osvajanja ostalo živjeti na skromnim farmama te gradskim naseljima (zvanim RAVAL), dok su Kršćani oko njihovih naselja počeli graditi svoje dijelove grada (zvanim VILLA) sa velikim kućama, crkvama i trgovima koje su ogradili obrambenim zidinama. Tako su muslimanski dijelovi grada ostali nezaštićeni te izloženi ratovima i napadima gusara koji su u ono vrijeme bili jako aktivni u ovom dijelu Mediterana.
Sa dolaskom Kršćana, Gandia se razvila u grad i 1323. godine postaje upravni centar provincije , a 1339. godine i prvo vojvodstvo u Valenciji. Siguran sam da većina ljudi u Hrvatskoj nije čula za grad Gandiu, ali su zasigurno čuli za njihove najpoznatije stanovnike ? obitelj Borja (u hrvatskoj poznati po talijanskoj verziji prezimena – Borgia ).
Gandia ? Pročelje starog univerziteta u Gandiji kojeg je 1549. sagradio San Francisco de Borja.
Na trgu ispred zgrade stoje kipovi poznatih članova obitelji. Na slici je trovačica Lukrecija između dviju rođaka Papa.
Vojvode Borja od Gandije su svojom beskrupuloznom politikom donijeli srednjovjekovnu slavu pokrajini i bili jedna od najutjecajnijih obitelji renesansne europe ? 2 pape, 1 svetac te poznata trovačica Lukrecija. Osnova njihovog uspjeha je bilo ogromno bogatstvo stečeno uzgojem šećerne trstike koja je u ono vrijeme prije dolaska naranči bila glavna poljoprivredna kultura u vodom bogatom području La Safor.
Priroda…:
Južne pokrajine Valencije su jedne od vodom najbogatijih područja u Španjolskoj što je uz puno sunca tijekom cijele godine preduvjet za uzgoj riže i agruma po kojima je Valencija poznata.
Oliva će ostati oaza sa neizgrađenim plažama jer se proteže uz 8km dug zaštićeni prirodni pojas pješčanih dina. 5 km van grada prema jugu i pokrajini Marina Alta (rog Španjolske) se nalazi močvara – zaštićeni rezervat prirode sa brojnim vrstama ptica te ekološkim uzgojem riže.
Planinski lanac kojim je La Safor okružen je odlična zaštita od doticaja hladnog zraka iz unutrašnjosti zimi tako da temperatura skoro nikad ne padne ispod 10C. Te su planine prepune ostataka dvoraca i kula, špilja, slikovitih uspona, riječnih izvora te šuma. Blaža klima u brdima također odgovara uzgoju badema i trešanja po čemu je taj kraj poznat diljem Europe.
Planine vole i surferi, jer zahvaljujući njima svako popodne između 5 i 7 kad sunce polako zalazi, termički vjetrovi stvaraju idealne uvjete za daskanje po valovima. Ako ne volite pješčane plaže, ne morate putovati daleko. Samo 10km prema jugu nakon grada Denia, počinje “rog” Španjolske koji je potpuno stjenovit i plaže podsjećaju na one u Dalmaciji te su pravi raj za podvodni ribolov.
… i društvo:
Comunidad Valenciana je autonomna pokrajina sa svojom vladom i službenim jezikom ? Valenciano. Valenciano je osim dijalekta skoro identičan katalonskom jeziku, ali žitelji to baš i ne vole čuti. Španjolski se u školama uči kao “strani” jezik, jednako kao i engleski što ostale Španjolce, koji žive ovdje, jako nervira.
Kvartovska zabava – Noćna povorka kao dio trodnevnoga slavlja u čast godišnjice izgradnje crkve San Roc
Valencija je sa svojom bogatom povijesti prepuna običaja i svaki grad ima uz pokrajinske i državne praznike puno lokalnih gradskih te kvartovskih proslava. Ako volite zabave i koncerte do ranih jutarnjih sati, fieste na plažama i trgovima te kostimirane procesije po gradskim ulicama onda Valenciji, po tome, ni jedna pokrajina u Španjolskoj nije ravna.
Još u srednjem vijeku su stanovnici Valencije bili poznati kao noćne ptice, te je tako zahvaljujući tome njihov zaštitni znak postao šišmiš.
Valencija je i svjetska prijestolnica vatrometa ? po broju i glasnoći. Samo u našem malom gradu je lani bilo oko 60 vatrometa. Puno puta i usred bijela dana jer ljudi naprosto obožavaju bučne eksplozije. Praznik vatrometa, bučnih eksplozija (mascleta) i prekrasnih, ogromnih kipova koje u ponoć posljednjeg dana spale je nešto zaista jedinstveno što bi svakome preporučio vidjeti. Praznik se zove Fallas i Valencija je jedina pokrajina gdje se to svakog ožujka slavi.
Oliva je u Španjolskoj također poznata kao grad sa bogatom tradicijom proslava Moros y Cristianos, tjedan kostimiranih povorki koje idu 5 dana kroz grad u kojima prikazuju život i borbe iz vremena kad su kršćanski vojnici ratovali protiv Muslimana za prevlast nad iberijskim poluotokom. Kao veće zanimljive proslave valja izdvojiti i povorke za Sv. Tri kralja, Uskrs te karneval.
U sljedećem nastavku ću predstaviti brojne znamenitosti grada Valencije. Svatko tko želi dodatne informacije o pokrajini La Safor može mi se slobodno može obratiti mailom na: dprigani@gmail.com ili pojsetite turistički ured grada Olive.
