Govoriti ćemo o tome kako iz nekog motiva ispred fotografskog aparata nastaje fotografska slika. Radi se o tome kako uočiti vizualno zanimljiv motiv, kako ga “iskoristiti” za neku fotografiju i umjetnički oblikovati.
Ponekad se ispred objektiva događa nešto čiji se sadržaj mijenja u sekundama, te je potrebno reagirati krajnje spontano. U nekoj drugoj situaciji, primjerice kada se snima mrtva priroda, prizor se temeljito priprema, aranžira, gradi se svjetlo i drugo.
Međutim, i u jednom i u drugom slučaju, dileme su iste: kako trodimenzionalni svijet prikazati u dvodimenzionalnom, kako obojeni svijet eventualno prikazati u crnobijeloj tehnici, koje elemente uključiti u okvir? Mogli bi reći da je najvažnije sljedeće: učiti svijet gledati kroz (pomoću) kamere!
Bitno je znati kakva je budućnost fotografije. Ako je to “samo” zabilježba nekog događaja jedna je stvar, a fotografija koja je objavljena u nekom časopisu ili kao naslovnica neke knjige, ipak nešto drugo.
Ono što je konstanta su organizacijske sposobnosti svakog fotografa, zatim poznavanje fotografske tehnike, a iznad svega sposobnost procjene vizualnih čimbenika koji će doprinijeti dojmljivom rezultatu. Oblikovanje slike praktički znači zamjenu kaosa redom i harmonijom. Kad govorimo o kompoziciji slike moramo biti svjesni činjenice da govorimo o subjektivnoj temi, jer je sve podložno osobnom ukusu i mogućnostima interpretacije. Postoje, naravno, i neka pravila (recepti), kako snimiti dobru fotografiju. Treba ih poznavati, pa i isprobati, prije nego u njih posumnjamo.
Koliko poznajemo pojedini motiv?
Čovjek “poznate” motive promatra površno, najčešće akceptira njihovu nazočnost. Puno više baš i ne. Moramo biti svjesni činjenice da svaki motiv posjeduje svoj identitet, te da fotograf mora prije snimanja temeljito analizirati vizualno zanimljive elemente, kako bi ih kasnije naglasio u svom foto – uratku. Ali identitet posjeduje i fotograf i poglavito po tome i prepoznajemo “škljocalo” i pravog fotografa.
Dobar fotograf je poput djeteta neizmjeno znatiželjan. On može već samo promjenom kuta snimanja doći do novih fotografskih ideja, što ujedno znači promjenu oblika, odnosa, veličina, dubine, boje i svjetla.
Upravo s tog motrišta, promotrimo nekolicinu slijedećih fotografija koje prikazuju inače uobičajene i česte motive:
(nastavak slijedi)
