12. škola medijske kulture “Dr. Ante Peterlić”

Od nedjelje, 22. kolovoza, kada je službeno i svečano otvorenje, pa sve do 31. kolovoza Čakovec je domaćin 12. po redu škole medijske kulture dr. Ante Peterlić. Urednički dvojac omiljenog vam fotografskog portala Milivoj Mimi Kuhar i Tomislav Buzz Buza, stručni su suradnici na “katedri” digitalne fotografije koju vodi sveučilišni docent Darije Petković. Više o školi pročitajte u nastavku.

12. ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE Dr. ANTE PETERLIĆ
Čakovec, 22. – 31. kolovoza 2010.

Priređivač: Hrvatski filmski savez

Filmski i video primjeri: Hrvatski filmski savez i Hrvatska kinoteka
Filmska i videotehnika: Hrvatski filmski savez

Glavni pokrovitelj: iStyle

Sponzor i strateški partner na području Interneta: Hrvatski Telekom

Održavanje Medijske škole pomažu:
Hrvatski audiovizualni centar
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba
Hrvatski radio Čakovec
Centar za kulturu, Čakovec

Savjet Škole:
Petar Krelja (predsjednik)
Vera Robić-Škarica (voditeljica Škole)
Vanja Hraste (tajnica Škole)
dr. Nikica Gilić, mr. Bruno Kragić, Carmen Lhotka, Vesna Lendić-Kasalo, Slavica Kovač, prof., Edo Lukman, prof. Krešimir Mikić, dr. Irena Paulus, dr. Dubravka Težak i dr. Hrvoje Turković (Savjet Škole)

Polaznici: nastavnici osnovnih i srednjih škola, studenti učiteljskih i umjetničkih akademija, autori iz filmskih i videoudruga, osobe zainteresirane za dopunsko medijsko obrazovanje.

Program: Raspoređen u devet radnih dana, 90 nastavnih sati (cjelodnevni rad) u ovim oblicima rada: predavanja, metodičke radionice, videoradionice (kao samostalni programi), projekcije filmova, skupne rasprave o filmu.

Svrha: Škola je ponajprije namijenjena nastavnicima koji u okviru nastave hrvatskoga jezika i izborne nastave provode nastavni program medijske kulture, odgajateljima u predškolskim ustanovama, kao i voditeljima filmskih i videodružina. Otvorena je i svima drugima koji teže steći ili dopuniti medijsko obrazovanje. Dvostruka je svrha programa Škole medijske kulture: prvo, nastavnicima i odgajateljima, kojima je to potrebno, oni daju temeljna znanja za provedbu nastave (osnove medijske teorije; osnove filmskoga jezika; temeljne filmske vrste; intermedijske veze, metodičke radionice), a u radionicama omogućuje stjecanje neposrednih stvaralačkih i radnih iskustava korisnih za nastavu te za upućeniji praktični rad s učenicima.

Drugo, svrha je Škole omogućiti trajno obrazovanje nastavnika i zainteresiranih pojedinaca  pa im u tu svrhu pruža posebne obrazovne programe sa stalno novim i aktualnim temama.

Struktura Škole: Škola medijske kulture u 2010. nudi četiri programa, dva seminarska i dva radionička.

(a) Prvi stupanj (osnovni) seminarskoga programa pruža temeljna znanja, a namijenjen je nastavnicima i drugim polaznicima koji ta znanja nisu mogli steći u okviru svoga studija ili koji ta znanja trebaju utvrditi.

(b) Svrha je drugog stupnja (trajno obrazovanje) seminarskog programa pružiti dodatna, specijalizirana znanja profesorima u osnovnim i srednjim školama i drugim zainteresiranim pojedincima. Ponuđeni predmeti mijenjaju se svake godine; biraju se nove važne i zanimljive teme, izvještava o promjenama u praksi i novinama u znanosti o umjetnosti, tako da isti polaznici mogu iz godine u godinu pohađati seminar. On tako omogućuje permanentno obrazovanje nastavnika i drugih polaznika.

Dio drugostupanjskoga seminarskog programa razdvaja nastavu za nastavnike osnovnih škola od nastave za nastavnike srednjih škola, prilagođujući dodatan program posebnostima dvaju nastava.

(c) Prvi radionički program – sastoji se od (1) radionice za dokumentarni film, (2) radionice za igrani film, (3) radionice za TVreportažu, (4) radionice za animirani filmi (5) metodičke radionice za učitelje medijske kulture. Namijenjen je voditeljima filmskih i videodružina (bez obzira kojega su nastavnog profila voditelji), nastavnicima koji teže steći i radni uvid u stvaralačku praksu te ostalim polaznicima sa sličnim interesima. Oni praktičnim radom (izradom videodjela) stječu izravno proizvodno iskustvo potrebno za vođenje toga tipa radionica, odnosno za upućeniju analizu filma u nastavnom procesu. Polaznici mogu na uzastopnim školama upisivati različite radionice kako bi stekli sva specijalizirana iskustva koja one nude. Pretpostavka je upisa u radionice završen prvi seminarski stupanj.

(d) Specijalizirani radionički program namijenjen je onima koji su završili neku od osnovnih radionica programa i žele produbiti znanje iz nekoga specifičnog oblika proizvodnje. Sastavljen je od četiriju radionica iz (1) radionice za kameru i snimanje, (2) radionice za montažu, (3) radionice za scenarij u filmu, (4) radionice za postprodukciju – zvuk, (5) radionice za digitalnu fotografiju i (6) NOVI PROGRAM radionice MM radija.
Polaznici mogu od godine do godine birati različite radionice, kako bi upotpunili specijalistička znanja.

Nositelji programa su vrhunski stručnjaci na području filmske, televizijske i medijske kulture, odnosno afirmirani pedagozi, filmski i televizijski stvaraoci (abecednim redom: dr.Midhat Ajanović, sveučilišni profesor; Višnja Biti, urednica na hrvatskom radiju; Damir Čučić, filmski redatelj; Ivana Fumić, filmska montažerka; Josip Grozdanić, filmski kritičar; Dražen Ilinčić, filmski kritičar; Slavica Kovač, profmr. Bruno Kragić, filmolog; Petar Krelja, filmski redatelj, pisac o filmu; EdoLukman, voditelj Škole animiranog filma, Čakovec; KrešimirMikić, sveučilišni profesor; Diana Nenadić, filmska kritičarka; Darije Petković, sveučilišni docent; Nenad Polimac, filmski kritičar; Boris Poljak, filmski snimatelj; Dubravka Premar, montažerka slike i zvuka; Goran Tribuson, književnik i scenarist, sveučilišni profesor; Snježana Tribuson, filmska redateljica, sveučilišna profesorica; dr. HrvojeTurković, filmolog, sveučilišni profesor; Vedrana Vrhovnik, radijska redateljica, sveučilišna profesorica; Slaven Zečević, filmski montažer, Marina Zlatarić, profesorica i dr. ugledni nastavnici koji se angažiraju prema potrebi). Svake godine u radu Škole sudjeluju gosti – na primjer, istaknuti filmski i televizijski redatelji, gostujući predavači.

Popratni sadržaji: (a) U okviru predavanja obilno se koriste filmski, televizijski i video primjeri. (b) Svake večeri priređuju se projekcije cjelovečernjih filmova, obvezne za sve polaznike, a o filmovima se skupno diskutira sljedećeg dana. Na projekcijama se prikazuju kapitalna djela filmske umjetnosti, odnosno ona koja se vezuju uz seminare. (c) Vezano uz predavanja po izboru se, u poslijepodnevnim satima, prikazuju programi dokumentarnih i animiranih filmova, s uvodni komentarima stručnjaka. (d) Posljednjeg dana prezentiraju se pred svim polaznicima i nastavnicima Medijske škole rezultati seminarskih programa i radovi videoradionica uz javnu analizu svakoga rada. (e) Svake godine rad Škole prati posebno izdanje biltena Hrvatskog filmskog saveza – Zapis – u kojemu nositelji programa objavljuju tekstove, kao priručnu literaturu uz teme što se obrađuju te godine. (f) U okviru Škole polaznicima se također nude raspoložive knjige, stručni časopisi i priručnici za dopunsko obrazovanje (npr. Hrvatski filmski ljetopis, također izdanje Hrvatskog filmskog saveza, koji je Ministarstvo prosvjete preporučilo kao dodatnu literaturu za medijsku kulturu u osnovnoj i srednjoj školi; filmološka izdanja Hrvatskog filmskog saveza; te prikladna izdanja nakladnika školskih udžbenika).